Danas Grčka, sutra ceo Balkan...

Izjava atinskih nadrealista

Ne plus ultra društvenog ugnjetavanja je kada te neko hladnokrvo ubije. Sve kamenice, otkinute sa trotoara i bačene na štitove pandura ili na fasade komercijalnih hramova, sve plamteće boce koje su ispisivale svoje orbite po noćnom nebu, sve barikade koje su podignute na ulicama grada, odvajajući naše krajeve od njihovih, sve kante potrošačkog smeća koje su, zahvaljujući plamenu revolta, od Ničega postale Nešto, sve dignute pesnice na mesečini, ruke su koje daju supstancu, kao i pravu moć, ne samo otporu već i slobodi. I upravo je osećaj slobode ono što, u tim trenucima, ostaje jedina stvar za koju se vredi boriti: taj osećaj zaboravljenih jutara iz detinjstva, kada je sve bilo moguće, jer mi smo ti, kao kreativni ljudi, koji su se probudili - a ne one buduće ljudske proizvodne mašine poznate pod imenom "poslušni podanik", "student", "ostuđeni radnik", "vlasnik", "porodični čovek/žena". Osećaj suočavanja sa neprijateljima slobode - da ih se više ne bojiš.

Zato su sa dobrim razlogom zabrinuti oni koji žele da nastave sa svojim poslovima kao da se ništa ne dešava, kao da se nikada ništa nije desilo. Bauk slobode uvek dolazi sa nožem u zubima, sa nasilnom namerom da pokida lance, sve one lance koji pretvaraju život u mizerno ponavljanje, koje služi reprodukovanju dominantnih društvenih odnosa. Pa ipak od subote, 6. decembra, gradovi ove zemlje ne funkcionišu kako treba: nema šoping terapije, nema sigurnih puteva koji nas vode na posao, nema vesti o predstojećim vladinim inicijativama oporavka, nema bezbrižnog premeštanja od jedne lajfstajl TV emisije do druge, nema večernjeg vozikanja po trgu Sintagma itd, itd, itd. Ovi dani i noći ne pripadaju trgovcima, TV komentatorima, ministrima i pandurima: Ovi dani i noći pripadaju Aleksisu!

Kao nadrealisti mi smo bili na ulicama od početka, zajedno sa hiljadama drugih, u revoltu i solidarnosti; jer nadrealizam je rođen sa dahom ulice, i ne namerava da ga ikada napusti. Nakon masovnog otpora Državnim ubicama, dah ulice je postao još topliji, još prijatniji i kreativniji nego pre. Nije u našoj kompetenciji da predlažemo opšti kurs ovog pokreta. Ipak mi pretpostavljamo našu odgovornost u zajedničkoj borbi, pošto je to borba za slobodu. Bez potrebe da se složimo sa svim aspektima tako masovnog fenomena, ne želeći da budemo militantni zagovarači slepe mržnje i nasilja koje je samo sebi svrha, mi prihvatamo da ovaj fenomen s razlogom postoji.

Ne dopustimo ovom plamtećem dahu poezije da splasne ili nestane. Pretvorimo ga u konkretnu utopiju: da bismo promenili svet i transformisali život!

Nema mira sa pandurima i njihovim gospodarima!

Svi na ulice!

Oni koji ne mogu da osete gnev mogli bi da začepe svoje gubice!

Atinska nadrealistička grupa, decembar 2008.

Izvor

izveštaj očevica

Demonstracije održane u utorak bile su organizovana od strane lokalnih anarhističkih grupa. U odnosu na dosadašnje proteste u Patrasu, učešće u ovim demonstracijama bilo je veoma masovno – oko 3 000 ljudi (po nekim izveštajima ovaj broj ide i do 5 000) svrstalo se iza anarhističkih zastava na ulicama Patrasa u protestu protiv državnog nasilja. U međuvremenu se gradska policija okupila oko glavne policijske stanice čuvajući je.

Međutim, pri kraju demonstracija, gomila policajaca izvršila je organizovan napad, pokušavajući da natera masu na povlačenje ka zgradi univerziteta (takozvanog "parartima”). Ubrzo posle toga otpočeo je najneverovatniji napad: na desetine fašista (koji su se najverovatnije okupili u Patrasu zbog unapred dogovorene saradnje sa policijom) napali su demonstratore noževima i kamenjem. Savršeno sarađujući sa policijom, nastavili su napad i, po nekim izveštajima, čak izvršili neka zajednička hapšenja. Demonti su se suočili sa neverovatnim prizorom: fašisti su bacali policijski suzavac uzvikujući: “Krv i čast! Zlatna zora!” (naziv nacističke grupe u Grčkoj).

Blok demonstranata (koji je tada, pri kraju protesta, brojao samo oko 500 ljudi) potpuno je razbijen; ljudi su gonjeni celim putem do svojih stanova; demonstrani su u velikim grupama tražili skloništa u zgradama i stanovima, dok su policajci i nacisti razbijali prozore, pokušavajući da provale unutra.

Prema izveštajima Patraških medija, zabeleženo je 26 zadržavanja i 9 hapšenja. Srećom, izveštaji koji su govorili da su se fašisti uputili ka centru za smeštaj izbeglica iz Avganistana nisu bili tačni.

Ono što celoj priču daje poseban šmek jesu izveštaji vodećih medija po kojima su “lokalni biznismeni” bili ti koji su “uzeli pravdu u svoje ruke” i obračulani se sa demonstrantima. Ostavljajući po strani neznatan detalj, da lokalne poslovnice uopšte nisu bile oštećene (osim multinacionalnih banaka, dvorana i policijske stanice), vlasnici radnji i “ugledni grđani” prikazani su na televiziji sa fantomkama i noževima u rukama! To je bio vrlo nevešt pokušaj da se saradnja policije i fašista u Patrasu prikrije tvrdnjom da se javnost podigla protiv protesta.

Ključno je razotkriti njihove laži i odoleti njihovoj represiji – budućnost pokreta može zavisiti upravo od toga.

Atina, dan posle Aleksandrove smrti: policajac nišani na demonstrante

prevod: Milica Đuričić

Oko dvadeset studenata upalo je u utorak u prostorije grčke javne televizije i prekinulo emitiranje vijesti. Svojim sugrađanima poručili su: Prestanite samo gledati - svi na ulice!

Jedanaest dana uzastopnih prosvjeda, kojima su mladi Grci odgovorili na ubojstvo 15-godišnjaka, proširuju se uključivanjem sindikata i skupina ljevice u manifestacije protiv vladine politike te su akcije planirane za cijeli tjedan, objavila je u utorak agencija AFP.

Maskirani napadači napali su u utorak stožer grčke policije u Ateni, a prosvjednici se sukobili s policijom i u Solunu na sjeveru zemlje.

Oko 20 studenata upalo je u utorak u prostorije grčke javne televizije i prekinulo emitiranje vijesti u znak prosvjeda protiv ubojstva tinejdžera. Došli su mirno. Nisu bili nasilni i zatražili su da u eteru izraze prosvjed protiv ubojstva 15-godišnjeg dječaka, rekao je jedan policajac. Televizija je prosvjednike prikazala na nekoliko trenutaka i ubrzo pustila reklame, a potom premijerov govor pred zastupnicima njegove stranke u parlamentu.

Nakon dvodnevnog zatišja nasilje se u utorak raspirilo po cijeloj Ateni. Školarci su blokirali ceste i okupili se oko suda i strogo čuvanog zatvora gdje su policajce gađali kamenjem. Slični neredi zabilježeni su i u drugim dijelovima glavnog grčkog grada. U Solunu je policija suzavcem rastjerala oko 300 mladih koji su na njih bacali kamenje i voće. Do nereda je došlo nakon objave sudske odluke prema kojoj su osmorica policajaca kriva za zlostavljanje jednog studenta prije dvije godine.

Pokušavajući uvesti u grad blagdansko božićno ozračje, atenske gradske vlasti osvijetlile su božićno drvce na glavnom trgu Sintagma, poprištu masovnih prosvjeda u proteklih 11 dana. Novo drvce zamijenilo je ono spaljeno u neredima prošloga tjedna.

U prosvjede u utorak u Ateni, pred policijskom postajom u četvrti Exarchia, gdje je 6. prosinca ubijen 15-godišnji Alexis Grigoropoulos, uključile su se i skupine ljevice te Odbor građana četvrti Exarchia.

Za srijedu je komunistička sindikalna fronta Pame sazvala veliko okupljanje u glavnome gradu Ateni i drugim većim gradovima, dok u grčkome parlamentu ovog tjedna teče rasprava o proračunu.

U četvrtak u podne Federacija zaposlenih u javnome sektoru (ADEDY) organizira prosvjed i trosatni štrajk te marš studenata i srednjoškolaca do parlamenta. U četvrtak poslije podne prosvjedovat će antirasističke udruge i imigranti. Za petak je Konfederacija sindikata zaposlenih u privatnome sektoru (GSEE) najavila skup pred parlamentom koji će tražiti promjenu vladine politike.

Još je okupirano oko 600 školskih ustanova u Grčkoj, od čega stotinjak u Ateni, te nekoliko sveučilišnih zgrada u Ateni i Solunu, objavio je Odbor za koordinaciju srednjoškolskog pokreta. Ministarstvo obrazovanja tvrdi pak da je okupirano manje od stotinu školskih ustanova.

Karamanlis: Podcijenio sam težinu problema

Nakon višednevnih nezapamćenih nereda diljem zemlje, grčki premijer Costas Karamanlis izjavio je u utorak da je podcijenio težinu problema s kojima se susreće Grčka. Podcijenio sam skandale iz proteklih godina. To je bila moja greška, rekao je Karamanlis pred zastupnicima svoje konzervativne stranke. Dok je Karamanlis priznavao propuste svoje vlade i obećavo nove reforme, skupine mladih nastavljaju s napadima na policiju drugi tjedan zaredom. Skupina od 30-ak mladih bacala je molotovljeve koktele i kamenje na policijski stožer u Ateni oštetivši zgradu i policijska vozila parkirana pred njom.

Izvor

Više od hiljadu mladih protestovalo je danas ispred uprave policije u Atini zbog ubistva tinejdžera, a protesta je bilo i u unutrašnjosti Grčke, javljaju agencije.

DEMONSTRACIJE Ispred zgrade policijske uprave u Atini postavljen je kordon policije opremljene za razbijanje demonstracija i raspoređeno na desetine policijskih vozila. Okupljeni su uzvikivali parole protiv policije.

Istovremeno, oko 100 mladih se okupilo ispred Palate pravde u Atini očekujući da pred sudije bude izvedena prva grupa privedenih nakon incidenata sa policijom tokom vikenda.

Okupljeni su nosili transparent - "Solidarnost sa taocima države".

Centar Atine je bio blokiran zbog još tri skupa srednjoškolaca. Jedan od njih je bio ispred atinskog zatvora Koridalos i tu je došlo do incidenta kada su mladi počeli da bacaju molotovljeve koktele na policiju koja im je uzvratila suzavcem.

Protesta je bilo i u više gradova u unutrašnjosti Grčke. Grupa mladih je u predgrađu Soluna zauzela gradske prostorije, a u Janini i na ostrvu Lezbos demonstranti su zauzeli prostorije lokalnih radio stanica.

U Patrasu je takođe demonstriralo više stotina srednjoškolaca i studenata.
Protesti su počeli pre 10 dana kada je policija u Atini ubila 15-godišnjeg mladića.

Izvor

Novi list podsjeća kako su prosvjedi slični današnjima u Grčkoj prije 35 godina u istoj zemlji ugrožavali i srušili vojnu diktaturu

Ovotjedni neredi u Grčkoj samo su potvrdili da je ta mediteranska zemlja jedna od najnemirnijih članica Europske unije pri čemu su posljednjih desetljeća posebno česti sukobi mladih i policije. Neredi koji su izbili nakon ubojstva 15-godišnjeg Alexandrosa Grigoropoulosa najžešći su od studentskog prosvjeda 1973. godine protiv tadašnje vojne hunte. I dok se za sadašnje prosvjede i nerede u Grčkoj navodi da ugrožavaju demokraciju, onodobni su prosvjedi ugrožavali vojnu diktaturu.

Vojna hunta bila je u Grčkoj na vlasti od 1967. godine i u njeno doba u Grčkoj su bile raspuštene političke stranke. Mnogi političari, ali i obični građani su zatvarana i mučeni zbog svog svjetonazora. Godine 1973. vojna je hunta predvođena pukovnikom Georgiosom Papadopoulosom pokazala prve znake popuštanja što je značilo da je odlučila pustiti na slobodu političke zatvorenike i oslabiti cenzuru, a najavila je i novi ustav i izbore. Za onodobne je prosvjede važna i činjenica da je hunta otpočetka kontrolirala studentske organizacije, zabranila studentske izbore na sveučilištima i postavljala neizabrane studente u sam vrhu nacionalne studentske unije. Upravo su studenti pokrenuli prvu masovniju akciju protiv hunte u veljači 1973. godine. Tada su studenti atenskog pravnog fakulteta organizirali štrajk, zauzeli fakultet, ali policija je štrajk brutalno razbila. Taj se događaj danas smatra uvodom u mnogo veća i žešća zbivanja na politehničkom fakultetu u studenome.

Uvijek Politehnika

Studenti Politehnike 14. studenoga započeli su štrajk, prosvjedovali protiv vojne hunte, zabarikadirali se na fakultetu, a kako su bili vični tehnici konstruirali su radio stanicu. Ubrzo su im se u prosvjedu priključile tisuće građana. Tri dana kasnije, 17. studenoga vojna je hunta u ranim jutarnjim satima poslala tenk (francuski AMX 30) da probije barikade, a vojska je ugušila prosvjed. Prema istrazi provedenoj nakon pada hunte 1974. godine za vrijeme studenačkog bunta ubijene su 24 osobe, sve izvan samog kampusa atenske politehnike, a stotine građana je ozlijeđeno. Ta su zbivanja i danas predmet diskusije u grčkom društvu. Naime, ona se ne tumače samo kao najslavniji akt grčkog otpora diktaturi nego i kao povod pukovniku Taxiarhosu Ioannidesu (koji je nakon događaja preuzeo vlast zbacivši Papadopoulosa i Spirosa Markezinisa) da zaustavi polagane liberalizacijske procese i odgodi ih do pada hunte u srpnju sljedeće godine zbog pokušaja državnog udara protiv ciparskog predsjednika nadbiskupa Makariosa III.

Grupa 17. studeni

Naslijeđe je zbivanja koja su kulminirala 17. studenoga 1973. godine dvojako. On je u Grčkoj školski praznik i škole i sveučilišta toga su dana zatvoreni. Istodobno, najpoznatija grčka teroristička organizacija, radikalno ljevičarska, nazvala se 17. studeni. Ta je grupa do 2002. godine kada je razbijena, a njeni čelnici osuđeni, izvela više od stotinu terorističkih napada u kojima su ubijene 23 osobe.

Nakon pada hunte u Grčkoj je ponovo uspostavljena demokracija, a država je samo sedam godina kasnije primljena u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu. I danas se smatra da je to bio presedan jer je primljena država koja je za to bila politički nepripravna, s nedostatnim demokratskim standardima, a njeno primanje bilo je vođeno isključivo političkim motivima. Jedno od obilježja grčkog društva je neuobičajena policijska brutalnost, barem za europske standarde, ali i temperamentni, burni, često i nasilni prosvjedi. Jedan od takvih prosvjeda zbio se točno na 12. obljetnicu prosvjeda iz studenoga 1973. godine kada su se mladi sukobili s policijom pri čemu je poginuo također 15-godišnji mladić. Deset godina kasnije, uoči obilježavanja obljetnice 17. studenoga također su izbili neredi. Ponekad nemiri i neredi izbijaju i iz za prosvjednike folklornih, običajnih razloga. Primjerice, posjet američkog predsjednika (bilo kojeg) uvijek je dobar razlog za prosvjed, a prije devet godina za vrijeme posjeta predsjednika Billa Clintona situacija se otela kontroli i sukobili su se mladi i policija. Prije pet godina, u lipnju 2003. godine, sastanak na vrhu Europske unije održavao se pored Soluna, a taj je sastanak na vrhu poslužio kao dobar povod za nemire koji su izbili u samom Solunu.

Dva obiteljska klana

Obilježje je i političkog života Grčke ne samo praktično dvostranačje pri čemu se na vlasti izmjenjuju ljevičarski PASOK i desničarska Nova Demokracija nego i vladanje dva moćna obiteljska politička klana. PASOK-om dominira obitelj Papandreou i to već treću generaciju. Utemeljitelj te političke dinastije Georgios Papandreou bio je u tri navrata predsjednik vlade, njegov sin Andreas Papandreou bio je predsjednik vlade u dva navrata a ukupno je na tom položaju bio 11 godina. Njegov unuk, također Georgios Papandreou predsjednik je PASOK-a i vođa opozicije. Novom demokracijom dominira obitelj Karamanlis. Konstantinos Karamanlis političar je koji je uvelike obilježio 20. stoljeće i u šest desetljeća karijere 14 je godina bio premijer, a deset predsjednik. Njegov nećak Kostas Karamanlis je trenutačni predsjednik vlade. I upravo je njegova sve nepopularnija vlada i sve lošija ekonomska situacija uzrok ovotjednih nereda u Grčkoj. Smrt nesretnog Grigoropoulosa tek je povod.

• 1973. Studenti Politehnike 14. studenoga započeli su štrajk i prosvjed protiv hunte, a tri dana kasnije, 17. studenoga vojna je hunta u napad poslala tenk
• 1985. Točno na 12. obljetnicu prosvjeda iz studenoga u sukobu s policijom poginuo je također 15-godišnji mladić
• 1995. Deset godina kasnije uoči obilježavanja obljetnice 17. studenoga izbili su neredi
• 1999. Prije devet godina za posjeta predsjednika Billa Clintona bilo je također vruče na ulicama
• 2003. U lipnju sastanak na vrhu Europske unije održavao se pored Soluna, a taj je sastanak na vrhu poslužio kao dobar povod za nemire koji su izbili u samom Solunu.

Izvor

Sledeću izjavu izdala je 13. 12. grupa grčkih anarhista i anti-autoritaraca iz južnih predgrađa Atine. Radi se o području Sveti Dimitrije gdje se dogodila okupacija lokalne gradske vijećnice. Preuzimanje, koje traje već dva dana, uživa značajnu lokalnu podršku. Sinoć je na narodnom skupu prisustvovalo preko tristo ljudi. Preuzimanje je službenom izjavom također podržao i Savez zaposlenih Gradske vijećnice Sv. Dimitrija i mnogi od njih pomažu braniti zgradu od napada policije. [Engleski prevoditelj ispričava se za greške iz brzine, a hrvatsko-srpski za greške zbog posrednog prevođenja.]

DRŽAVNE UBICE

Navečer 6. decembra 2008. ubica je izvukao pištolj i hladnokrvno ubio građanina, Alexandrosa. Najtragičnije je kod ovog umorstva to što je ubojica, profesionalni policajac, ubio šesnaestogodišnjeg klinca.

Incident se dogodio u Exarhiji, na križanju ulica Tzavella i Mesologgi. Na mjestu gdje je mogao biti bilo tko od nas. A mjesto je moglo biti bilo koji kvart. Očevici tvrde da je ubojstvu prethodio običan verbalni incident. Ali, grčki mačo ubica nije mogao podnijeti uvredu i povukao je pištolj. I ubio je, hladnokrvno.

Ovo ubistvo nije ni slučajna nesreća ni izolirani incident. To je još jedan u nizu ubilačkih napada različitih odjela policije. Nemojmo zaboraviti ubistvo pakistanskog emigranta na ulici Petrou Ralli [nap. 1], dok je čekao u redu da aplicira za azil (u redu u kojem su mu sami državni organi rekli da čeka). Nemojmo zaboraviti da je nedavno žena ubijena u Leukimmiju [2], uslijed djelovanja MAT-a [3] protiv podružnice XYTA [4] u tom području. Lista je, na nesreću, beskrajna. Nemojmo zaboraviti mučenja koju policija provodi u svojim postajama i zatvorima. Ne zaboravimo policijsko ubilačko ponašanje kada koriste opasne hemikalije poput suzavca, zasljepljujuće i omamljujuće granate, pucnjavu i premlaćivanje, u svakoj situaciji kada ljudi izađu na ulice – za štrajkova ili studentskih i lokalnih prosvjeda (nije bilo tako davno kada je policija preplavila čitavo područje oko KYT [5] u Argiroupulija i nemilosrdno tukla naše susjede). To je njihova funkcija. Ne zavaravajmo se. Njihova je funkcija premlaćivanjem i umorstvom pronijeti poruku „Mi i šefovi smo Zakon. Tko god se opire bit će bez milosti, za početak, pretučen.“

A ko su njihovi šefovi? Nisu li to suvlasnici banaka? Nisu li to dioničari kupovnih lanaca? Nije li to predsjednik EBAE[6]? Nisu li to možda svi oni koji traže od nas da više radimo, a za manje novca i manje sigurnosti? Nisu li to oni koji se bogate kamatareći hiljade očajnih? Nisu li to oni koji profitiraju na račun kako nas tako i proizvođača, s cijenama osnovnih namirnica u supermarketima? Nisu li to oni koji za godina „debelih krava“ ostvaruju goleme profite, a za vrijeme krize dijele otkaze i smanjuju plaće?

Pa onda, logično je da je bijes javnosti okrenut spram njih. Nakon što se zbila još jedna smrt, oni govore o materijalnoj šteti. Ako je privatna imovina sve što im je važno, onda oni koji se bune se bune opravdano. Moramo shvatiti da kada onakav užasan događaj ne probudi savjesti, smrad paljevine nažalost postaje nužan.

Usred svega ovoga, dok se ustanak razvija, zar je moguće ne izjasniti se? Možemo li se svrstati uz one koji uvijek traže „red i mir“? Koji su i za vrijeme nacističke okupacije i za vrijeme vojne diktature samo htjeli „gledati svoja posla i živjeti svoje živote“? Koji uvijek u svemu vide „provokaciju“ i „one koji dobro znamo ko su“ [7]? Koji vide zavjeru u svakom društvenom poketu kojeg oni ne kontroliraju, naviknuti da budu „lideri“ iza zatvorenih vrata?

Nemojmo se zavaravati da se ovi događaji tiču „štrajkača“, „studenata“ ili „omladine“. Ovih dana na ulici su LJUDI – bez „centralne uprave“, „instruktora“ ili „prosvijećene avangarde“. O sredstvima koja se koriste odlučuje svaki sudionik ustanka za sebe.

Ovo nas se tiče jednako koliko i stanovnike Exarhije koji su, suočeni s tzv. „mačje-mišjim osvećivanjima između anarhista i policije“, zauzeli stav. Ovog vikenda su bacali lonce s cvijećem sa svojih balkona i zahtijevali povlačenje MAT odreda i da se prestane s hemikalijama. Odlučno su ustali, nisu se pritajili. Ustali su protiv policijske represije. Svi mi stoga moramo ustati. Moramo se akcijom suprotstaviti instaliranju režima terora i policijske države.

NIJEDNO DRŽAVNO UBISTVO BEZ ODGOVORA!

SLOBODA SVIM UHAPŠENIMA!

ŠUTNJA JE POKORAVANJE!

Inicijativa anarhista i anti-autoritaraca iz južnih atenskih predgrađa

Napomene:

1. Na Uredu za emigraciju. Policija je napala tražitelje azila koji su stajali u redu pod objašnjenjem da „održavaju red i mir“. Najmanje 14-ero je ozlijeđeno, a za 24-godišnjeg Pakistanca ozljede su bile fatalne.
2. Za vrijeme prosvjeda protiv lokalnog odlagališta otpada, policija je udarila šesnaestogodišnjaka dok je vozio motocikl. Ovaj se zabio u 43-godišnju trudnicu koja je nekoliko dana poslije preminula od ozljeda glave.
3. Μονάδες Αποκαταστασης Ταξης , doslovno „Jedninice za uspostavljanje reda“, grčki odredi interventne policije.
4. Χώροι Υγειονομικής Ταφής, doslovno „Mjesta sanitarnog zakapanja“, ili odlagalište otpada.
5. Κέντρο Υπερυψηλής Τάσης, visoko-naponska trafo-stanica.
6. Εμπορικό και Βιομηχανικό Επιμελητήριο Αθηνών, Trgovačka i industrijska komora Atine
7. γνωστοί άγνωστοι, doslovno „poznati nepoznati“, izraz kojima mediji, država i policija nazivaju anarhiste i druge borbene prosvjednike. Time žele implicirati da su poznati policiji ali još, eto, nisu uhapšeni, iz nepoznatih razloga. Slično frazama poput „dobro nam poznati elementi“ i sl. ali se odnosi specifično i konspirativno na anarhiste.

Izvor

Međunarodni dan akcije protiv državnih ubistava, 20. decembar 2008.

»Danas [u petak] zbor okupiranog Politehničkog univerziteta u Atini odlučio je uputiti poziv na evropski i globalni dan otpora u sjećanje na svu ubijenu omladinu, emigrante i sve one koji su se borili protiv lakeja države. Karlo Đulijani, omladina francuskih predgrađa, Aleksandros Grigoropulos i nebrojeni ostali, diljem svijeta. Naši životi ne pripadaju državama i njihovim plaćenim ubicama! Sjećanje na ubijenu braću i sestre, prijatelje i drugove, ostaje živo kroz naše borbe! Mi ne zaboravljamo svoju braću i sestre, mi ne opraštamo ubicama. Molimo vas, prevedite i širite ovu poruku za dan zajedničkih koordinisanih akcija otpora u što više mjesta na svijetu.«

Izvor

Grčki studenti i omladina planiraju da nastave demonstracije u ponedeljak, ispred sedišta policijske stanice u centru Atine, u kojoj je pritvoren do suđenja policajac osuđen u petak za ubistvo tinejdžera Aleksandrosa Grigorulosa.

U Atini je u nedelju bilo mirno posle još jedne noći nereda u znak protesta protiv ubistva 15-godišnjeg dečaka u akciji policijske patrole prtrpošlog vikenda.

Materijalna šteta tokom sukoba

Oko stotinu mladih demonstranata je u noći između subote i nedelje bacalo molotovljeve koktele na policijsku stanicu nedaleko od kompleksa politehničkog fakulteta, jednog od jakih uporišta demonstranata.

Pored stanice policije, oštećena je i zgrada vlade kao i dve banke, saopštila je policija.

Posle napada na policijsku stanicu, demonstranti su nastavili da bacaju kamenje i postavljaju barikade sa zapaljenim kontejnerima za smeće.

Protesti izraz besa zbog ekonomskih prilika

Napadi su usledili nakon subotnjeg popodnevnog mirnog protesta ispred parlamenta i na mestu gde je pre nedelju dana ubijen Aleksandros Grigorulos.

Prema anketi u dnevnom listu Katimerini, većina ljudi smatra da neredi predstavljaju pobunu protiv ekonomskih prilika u zemlji a ne reakciju na ubistvo.

Oko četvrtine mladih koji učestvuju u nemirima je nezaposleno.

Izvor

Atina, Berlin - Više desetina mladih, među kojima su neki bili na motociklima, napalo je policijsku stanicu u centru Atine, a vatrom je oštećena i zgrada Vlade.

Policija je saopštila da su oštećene i dve banke. U večerašnjem napadu demonstranti su bacili molotovljev koktel na policijsku stanicu, a potom su bacali kamenje i postavljali barikade sa zapaljenim kontejnerima. Neredi su usledili nakon mirnih protesta u centru Atine kada je odata pošta tinejdžeru Aleksandrosu Grigoropulosu čija smrt je izazvala nerede u Grčkoj.

Školski drugovi dečaka i oko 200 građana Atine okupilo se, noseći cveće, na trgu Sintagma u centru grada, posle sedmodnevnih nemira, prenela je agencija Rojters. Policija je saopštila da su i na drugim mestima u prestonici, kao i u još dva grada, organizovani slični mirni skupovi.

Prošle noći u Atini eksplodiralo je osam malih bombi kućne izrade, u napadima na kancelarije vladajuće partije i poslovnice banaka, saopštila je policija.

U napadima za koje niko do sada nije preuzeo odgovornost, nije bilo žrtava. Eksplozijom bombi oštećeni su i jedan susedni hipermarket i poslovnica telekomunikacionog preduzeća OTE. Bombe su izazvale male požare koje su vatrogasci ubzro savladali.

U dva atinska kvarta, koja su proteklih dana bili poprište sukoba policije i demonstranata, zapaljena su dva automobila.

Noćas nije bilo sukoba policije i mladih, osmog dana nasilnih protesta srednjoškolaca i studenata koji su zahvatili čitavu Grčku posle pogibije jednog 15 godišnjaka pri napadu huligana na policiju u Atini.

Smrt dečaka, u kojeg je pucala policija 6. decembra, izazvala je talas nemira širom Grčke, a u njima su učestvovali mahom studenti i anarhisti, podsetio je Rojters.

Hiljade demonstranata palili su i uništavali radnje, banke i vozila širom zemlje, a tokom sedam dana načinjena je šteta od ukupno 200 miliona evra samo u Atini.

Danas je situacija u Atini pretežno mirna, a prodavnice su otvorene kao i obično.

Grčki premijer Kostas Karamanlis odbacio je juče poziv opozicije na prevremene opšte izbore, posle sedmice nasilnih demonstracija.

Govoreći na samitu EU u Briselu, Karamanlis je objasnio da se njegova zemlja suočava sa ozbiljnom finansijskom krizom za čije je rešenje potrebna "čvrsta ruka na upravljaču", a ne prevremeni izbori.

Đaci i studenti nameravaju da demonstracije u Atini produže do Božića, 25. decembra, javljaju grčki mediji.

U nedelju zaseda njihov koordinacioni štab koji će, kako su najavili, utvrditi oblik akcija među kojima pominju okupaciju škola i fakulteta, bojkot nastave, blokadu ulica i mitinge.

Za ponedeljak u podne je zakazan protest sedenjem ispred Policijske uprave za Atinu i ispred policijskih uprava u drugim gradovima Grčke.

U utorak će biti blokirane centralne ulice, u sredu u podne su demonstracije ispred kompleksa sudskih zgrada u Atini, a u četvrtak je "svegrčki miting", takođe u Atini.

Državni savet za radiodifuziju je danas apelovao na sve RTV stanice da vode računa kako izveštavaju o uličnim sukobima.

Zamoljene su da ne prenose snimke "ekstremnog nasilja i incidenata na način koji se može protumačiti kao podrška", da "ne ulaze u ulogu policijskih i istražnih organa" i da ne objavljuju "pisana i druga dokumenta koja su predmet istrage".

Protesti i u Parizu i Belinu

Stotine ljudi protestovalo je ulicama Pariza i Berlina zbog pogibije petnaestogodišnjaka u Grčkoj.

Oko 300 ljudi protestovalo je u glavnom gradu Francuske u blizini grčke ambasade, blokirajući deo Jelisejskih polja.

Mada su demonstracije protekle relativno mirno, šest učesnika je uhapšeno zbog, kako se navodi u saopštenju policije, bacanja raznih predmeta na policiju i uništavanja imovine.

"Ovde sam u znak solidarnosti sa grčkim narodom, sa svim tim mladim ljudima. Naša je moralna obaveza da ih podržimo", smatra Parižanin, Mišel Mavropulos.

Oko 1.500 ljudi, među kojima oko 150 Grka, demonstriralo je ulicama berlinskog kvarta Krojcberg, ali policija tvrdi da ih je bilo 500.

"Nadamo se da će na kraju ipak sve proći mirno i civilzovano i da će ulice kvarta Krojcberg biti kao i ranije, bez incidenata", očekuje portparolka berlinske policije.

Manjih incidenata je bilo ranije u Frankfurtu tokom sličnog protesta.

Izvor

Osam malih bombi kućne izrade eksplodiralo je prošle noći u Atini, u napadima na kancelarije vladajuće partije i poslovnice banaka, saopštila je policija.

U napadima za koje niko do sada nije preuzeo odgovornost, nije bilo žrtava. Eksplozijom bombi oštećeni su i jedan susedni hipermarket i poslovnica telekomunikacionog preduzeća OTE. Bombe su izazvale male požare koje su vatrogasci ubzro savladali.

U dva atinska kvarta, koja su proteklih dana bili poprište sukoba policije i demonstranata, zapaljena su dva automobila.

Noćas nije bilo sukoba policije i mladih, osmog dana nasilnih protesta srednjoškolaca i studenata koji su zahvatili čitavu Grčku.

Školski drugovi ubijenog 15-godišnjaka Aleksandrosa Grigoropoulosa okupili su se danas ispred zgrade grčkog parlamenta. Za razliku od prethodnih dana, đaci su održali mirni protest, javlja Rojters.

Grčki mediji javljaju da učenici i studenti nameravaju da demonstracije produže do Božića, 25. decembra. U nedelju zaseda njihov koordinacioni štab koji će, kako su najavili, utvrditi oblik akcija među kojima pominju okupaciju škola i fakulteta, bojkot nastave, blokadu ulica i mitinge.

Za ponedeljak u podne zakazan je protest sedenjem ispred Policijske uprave za Atinu i ispred policijskih uprava u drugim gradovima Grčke. U utorak će biti blokirane centralne ulice, u sredu u podne su demonstracije ispred kompleksa sudskih zgrada u Atini, a u četvrtak je "svegrčki miting", takođe u Atini.

Državni savet za radiodifuziju apelovao je danas na sve RTV stanice da vode računa kako izveštavaju o uličnim sukobima. Mediji su zamoljeni da ne prenose snimke "ekstremnog nasilja i incidenata na način koji se može protumačiti kao podrška", da "ne ulaze u ulogu policijskih i istražnih organa" i da ne objavljuju "pisana i druga dokumenta koja su predmet istrage".

Manji incidenti tokom protesta u Nemačkoj

Oko 1.500 ljudi, među kojima oko 150 Grka, demonstriralo je ulicama berlinskog kvarta Krojcberg. Manjih incidenata je bilo u Frankfurtu u noći između četvrtka i petka tokom sličnog protesta održanog u znak podrške grčkoj omladini koja već osam dana demonstrira zbog ubistva tinejdžera u Atini.

Izvor