Beograd - Iako je uoči referenduma u Crnoj Gori najavljivao povlačenje iz politike ukoliko njegova opcija bude poražena, lider SNP Predrag Bulatović sada ističe da "nema nameru da se povlači iz političkog života", jer je "izjašnjavanje o državnom statusu Crne Gore bilo neregularno". Visoki funkcioner crnogorske DPS Miodrag Vuković kritikovao je ovakvu Bulatovićevu odluku, naglasivši da u politici važi pravilo da se ostavka podnosi posle prvog poraza, a da je lider Bloka za zajedničku državu SCG ostao "jedino dosledan u nedoslednosti".

Međutim, ni vođstvo DPS se ne može pohvaliti poštovanjem zadate reči, jer je i lider te partije i premijer Crne Gore Milo Đukanović najavio definitivno povlačenje iz politike bez obzira na ishod referenduma, da bi taj stav naknadno korigovao tvrdnjom da će to učiniti tek ukoliko ideja nezavisnosti na referendumu ne osvoji većinu. On je svojevremeno ocenio i da su "građani umorni od određenih ličnosti, pa i njega", ali referendumski uspeh mu je, po svemu sudeći, dao krila i mogućnost odlaska više ne nagoveštava.


Pravljenje ustupaka

Slična obećanja političara "pljuštala"su i na srpskoj političkoj sceni, uglavnom posle izbora, kada su lideri poraženih partija podnosili ostavke glavnim odborima svojih stranaka, koje su ovi odbacivali kao neosnovane, amnestirajući svoje predsednike. Nedavno je DS po Beogradu izlepila plakate kojima su podsećali na obećanje generalnog sekretara SRS Aleksandra Vučića da će se povući iz politike ukoliko Boris Tadić na izborima za predsednika pobedi Tomislava Nikolića, što nije učinio. Vučić je to obrazložio time da Tadić nije sam pobedio Nikolića, već je predsednik postao u drugom krugu uz podršku svih ostalih kandidata iz prvog kruga. Koliko je politička funkcija postala imperativ i da li je politika kod nas odavno prestala da bude borba vizija i ideoloških stavova. Bivša predsednica GSS Vesna Pešić izjavila je da sebe ne smatra političarkom, jer "nekada to jesam bila, danas više ne. Danas političari žive od politike, a ja nisam nikada".

PRILAGOĐAVANJE

Da bi građani trebalo da od političara zahtevaju više odgovornosti za obećano, stav je i programskog direktora "Transparentnosti Srbija" Nemanje Nenadića.
- I političari se prilagođavaju onome što birači od njih očekuju. Naši ljudi su skloni da se opredeljuju prema karakteristikama lidera, a manje prema programima. Ne treba da čudi što se retko pominje koliko se ti programi nakon izbora ostvaruju. Jedino veća zainteresovanost građana može da dovede do drugačijeg odnosa političara - navodi Nenadić.


Direktor programa Cesida Marko Blagojević kaže da pod politikom podrazumeva pravljenje ustupaka u okviru stranačkih programa.

- Na našoj političkoj sceni nema programskih opredeljenja. SRS je programski konzervativna, desno orijentisana stranka, koja u svojim nastupima zastupa levičarske ideje. DS je član Socijalističke internacionale, a u svojim nastupima ima i konzervativnih stavova. Čudne koalicije su dokazi da programi ne igraju veliku ulogu u povezivanju stranaka, programi postoje, a da li će se partije ponašati u skladu sa njima zavisi od neke njihove trenutne procene. Da bi se ovakva situacija promenila, cela naša politička scena mora da sazri - smatra Blagojević.


Stavovi - stvar kompromisa

Politički analitičar Slobodan Antonić ističe da, iako se o političarima ne može govoriti uopšteno, "biti političar danas u Srbiji, predstavlja nešto što omogućava odličnu, premda nelegalnu zaradu".
- S obzirom na to da u ovom trenutku dolazi do transformacije državne svojine u privatnu, tu su i velike koruptivne provizije i teško je očekivati da se neko toga odrekne. To deluje razarajuće na našu političku elitu i zato je veoma važno da postoji pritisak javnosti i institucija sistema. Da bi se sredile institucije sistema takvi političari moraju da odu, i mi se zato nalazimo u zatvorenom krugu. U našoj politici postoje ideologije oko kojih se ljudi okupljaju, ali su one najčešće samo kulise. Prava politika sve manje ima veze sa ideologijom. Kada vidite na koji način funkcionišu Skupština ili Vlada shvatite da je tu problematičan opšti interes, ali imate stavove kao stvar kompromisa, nagodbe ili pogađanja za koje ne možete da shvatite na čemu počivaju i tada samo možete da pretpostavite da su neki drugi motivi u pitanju - objašnjava Antonić.

Izvor